Pred kraj aprila i početkom maja uočićete prve jagode u prodavnicama. Jagode su omiljeno voće skoro svima. Ovo voće možete jesti sviježe, možete napraviti džem, šejk ili nešto drugo što volite.

Osim što su zdrave za naš organizam i što nas osvježavaju kada su vrućine, postoje i zanimljivosti o jagodama koje možda niste znali.

• Prosečna jagoda ima 200 sjemenki.
• Jagode nisu prave bobice, poput borovnica ili čak grožđa, jer tehnički gledano, bobica ima svoje sjeme sa unutrašnje strane.
• Cvijet jagode u prosjeku ima pet do sedam latica.
• Jagode su prvo voće koje sazreva u proljeće.
• Na jednom hektaru zemlje može narasti oko 50.000 kilograma jagoda.
• Svaka biljka se bere ručno otprilike svaka tri dana.
• Stari Rimljani su verovali da jagode imaju ljekovite moći i koristili su ovo voće za lečenje svega, od depresije do groznice i grlobolje.
• Na aromu utiču vrijeme, sorta i zrelost prilikom berbe.
• Savršena temperatura za biljke jagoda je između 55 i 78 stepeni.
• Belgija ima muzej posvećen jagodama. U suvenirnici muzeja možete kupiti sve, od džema od jagoda do piva od jagoda.
• Indijanci su jeli jagode mnogo prije dolaska evropskih doseljenika. Kao prvo voće proljeća bili su poslastica, jeli su sviježe ubrane ili pečene u kukuruzni hleb.
• U Francuskoj se smatra da su jagode afrodizijak i služe se mladencima na tradicionalnom svadbenom doručku u obliku kremaste slatke supe.
• Smatra se da jagode pomažu u smanjenju rizika od srčanih bolesti i određenih karcinoma. One imaju malo kalorija, a puno vitaminima C, B6, kalijuma i mangana. Jagode sadrže visok nivo nitrata. Pokazano je da ovo povećava dotok krvi i kiseonika u mišiće. Istraživanja pokazuju da ljudi koji konzumiraju jagode prije vježbanja imaju veću izdržljivost i sagorjevaju više kalorija.