Došli ste s posla i časkom stavili hranu na sto da se odmrzne dok vi šetate psa ili obavljate svoju rutinu? Nije baš dobra ideja.

Većina štetnih bakterija jedva čeka da stavite meso da se odmrzava na temperaturama od 4° C do 60° C jer su u takvom okruženju kao riba u vodi. Takvo okruženje poznato je kao „zona opasnosti“ za rast mikroba i oni će pojesti vaše meso prije vas i vaše porodice ili prijatelja.

Jedan od kultnih mitova je da zamrzavanje hrane ubija bakterije. Zamrzavanje NE ubija bakterije, one jednostavno postaju neaktivne kada se smrznu zbog niske temperature, ali i nedostatka vode. Čim je stavite da se odmrzava na sobnoj temeraturi, eto vode, a kao što
rekosmo, bakterije plivaju u toploj vodi kao riba u hladnoj. Kada hrana počne da se odmrzava, njena osnovna temperatura raste i voda postaje dostupna, pružajući idealne uslove za rast bakterija. Što je temperatura viša, to su bakterije aktivnije.

Zbog toga savjetujemo da hranu odmrzavate u frižideru tokom noći. Kada jednom odmrznemo hranu, kvari se na isti način kao da je svježa, zbog čega je neophodno da je tretirate kao da ste je tek kupili.
Dakle, pravac na kuvanje. Kada odmrzavate bilo koju hranu, treba da to činite na način koji rizik od nastanka štetnih bakterija ili stvaranja toksina u hrani svodi na minimum, što znači, na pravoj temperaturi.

Hrana koju možete da zamrznete:

• sirovo meso
• sjeckano povrće
• kuvana jela

Pravila za odmrzavanje smrznute hrane:

• sasvim odmrznite hranu prije kuvanja ili zagrijevanja
• hranu odmrzavajte na donjoj polici, dalje od ostale hrane, u slučaju da kaplje dok se odmrzava
• potpuno odmrznutu hranu možete kratko držati u frižideru dok ne bude spremna za kuvanje ili zagrijevanje
• nemojte ponovo zamrzavati odmrznutu hranu

Klupa, peć, sobna temperatura… Sve tehnike odmrzavanja koje su naši preci praktikovali, danas padaju u vodu. Ne odmrzavajte hranu na stolu, spoljašnja površina ima bakterije i druge mikroorganizme koji brzo rastu na odmrznutom dijelu, a da sredina je još u ledu. Zato kalkulišite vrijeme za detaljno odmrzavanje. Na primer, velikim komadima mesa ili velikim pilićima potrebno je više vremena da se sasvim odmrznu.

Frižider je najbolje rešenje jer možete da stavite hranu da se odmrzava dok ste na poslu. Čak iako riješite da uveče odete na večeru, hrana će ostati sviježa i sačekaće sledeći nalet vaše gladi.

Čuvena kuvarica Karmel Hol je ocjenila ovaj obrok kao nevjerovano lak, a ukusan. Izgleda kao jelo iz restorana sa 5 zvezdica.

Pravo letnje jelo čija priprema vam oduzima svega 15-20 minuta. Možete ga spremiti kao prilog uz neko meso ili da jedete zasebno. 

Sastojci:

• 1 velika glava karfiola
• 1 kašičica mljevene kurkume
• 1/2 kašičice tucane paprike 
• 2 kašike maslinovog ulja
  po želji: limunov sok, dodatno maslinovo ulje i sjemenke nara

Prirpema:

Karfiol isjecite na 8 dijelova. Pomješajte tucanu papriku i kurkumu. Svaki cvijet karfiola premažite uljem, a zatim i smjesom od kurkume i tucane paprike. Pecite u dobro zagrijanom tiganju i naravno poklopljeno, dok karfiol ne omekša nekih 10 minuta. Povremeno promješajte. Takođe ako imate, možete da ispečete na roštilju. 
Po želji prelijte limunovim sokom i dodatnim uljem i poslužite sa narom.

Ukoliko vam je poznat osećaj pospanosti nakon jela, ne brinite, imamo rešenje za vas.

Jabukovo sirće ima brojne dobrobiti za zdravlje, između ostalog može djelovati kao probiotik. Jabukovo sirće derivat je fermentisanog jabukovog soka, pa kao i druge fermentirane namirnice može sadržavati bakteriju koja pospješuje zdravlje crijeva i održava urednu probavu. Međutim, treba imati na umu da svojstva probiotika ima samo nepasterizovano jabukovo sirće koji sadrži enzime, bjelančevine i spomenute probiotike. Dakle, pasterizacijom nestaju probiotička svojstva jabukovog sirćeta.

Jabukovo sirće može biti i pomagač pri mršavljenju, međutim, ukoliko se odlučite na taj način gubljenja kilograma ne konzumirajte više od dvije kašike dnevno. Previše jabukovog sirćeta može iritirati želudac, ali i uništiti zubnu gleđ i oštetiti jednjak.

Uz to, jabukovo sirće puni nas energijom zahvaljujući kalijumu i enzimima koje sadrži. Dodajte malo sirćeta čaši vode i popijte. Možete je piti i tokom fizičke aktivnosti kako biste se manje iscrpjeli. Aminokiseline u sirćetu spriječavaju nakupljanje mliječne kiseline nakon vježbanja.

Kako biste izbjegli osećaj umora, savetuje se da prije jela popijete malo organskog jabukovog sirćeta, preciznije jednu kašiku sirćeta otopite u čaši vode te to popijete neposredno prije jela. Na taj način održaćete normalan nivo glukoze i insulina, a to će omogućiti šećeru da se polako apsorbuje u ćelijama.

Dakle, ukoliko želite da se osećate dobro i imate puno energije, prije najvećeg obroka u danu popijte čašu vode sa sirćetom i osetićete sjajne rezultate.

Sa rastom temperture tražimo hranu koja će nam olakšati vrućinu i sparinu i nadoknadi sve što smo znojenjem izgubili. Mineralna i obična voda, supe, povrće i voće su prave namirnice za ovo doba godina. Sokove, naročito gazirane, treba izbegavati po svaku cijenu.

Visoke temperature se lakše podnose kada nema mnogo vlage, što ovih dana nije slučaj. To dovodi do obilnog znojenja i gubitka minerala, poput kalijuma i natrijuma. Njih je najbolje nadoknaditi putem mineralne vode, savjetuje dr Veroslava Stanković, dodajući da ne bi trebalo piti hladnu vodu jer se time postiže kontra efekat i povećava telesna temperatura.

Što se hrane tiče, najbolje je jesti povrće i voće. Povrće u obliku salata, preliveno maslinovim uljem i posoljeno. U ovom periodu obavezno je unositi malo slaniju hranu, koja će zadržavati nešto vode u organizmu i nadoknađivati gubitak natrijuma kroz znojenje.

Prirodno je da tokom ljetnjih mjeseci i visokih temperatura unosimo više vode – oko 2 do 2 i po litra dnevno. Osobe koje imaju problem sa visokim pritiskom treba da budu oprezne što se unošenja tečnosti tiče.

Naročito se preporučuju supe, domaće ili gotove, iz kesice, koje će osim tečnosti nadoknaditi i gubitak minerala.

Ukratko, voda, supe i povrće, poput krastavaca i lubenica, prave su namirnice za ovako visoke temperature.

Sokove, naročito gazirane, treba izbjegavati, što zbog velike količine šećera, što zbog diuretskog dejstva.

Treba izbegavati i meso, posebno pohovano i prženo. Za njegovo varenje potrebna je velika količina energije, čije stvaranje dodatno povećava temperaturu organizma.

Omiljena ljetnja poslastica, sladoled, dobra je za rashlađivanje, ali treba birati voćne i na bazi vode, a mliječne i čokoladne izbegavati.  

Ruska ishrana mogla bi se opisati kao zdrava, ukusna i jednostavna za pripremu. Veoma je raznovrsna, sadrži žitarice, mnogo voća, povrća, morske i rečne ribe, mlijeka, mliječnih proizvoda i mesa.

U 16. i 18. veku ruska kuhinja temeljila se na običajima, a ne na vještini, pa su jela bila jednostavna i ne preterano raznovrsna. Pripremala su se od brašna, mlijeka i mliječnih proizvoda, namirnica mesnog i biljnog porijekla.

Pretežno se jeo ražani hljeb, a ražanom brašnu dodavalo se ječmeno. Skoro svakog dana na stolu su se nalazila i jela od zobenog brašna, pripremljenog od delimično skuvanog, pa zatim samljevenog zobenog zrna. Od pšeničnog brašna pripremao se slatki kolač (bijelo pecivo u obliku pereca). So se u tjestenine nije dodavala, a od tijesta od ražanog ili pšeničnog brašna pripremali su se pirogi (pečeni na masnoći ili u peći), dok se za njihov nadjev koristilo meso, riba, sir ili bobičasto voće. U nadjev se ponekad dodavala i kaša, rezanci, jaja, pečurke i drugi sastojci. Poznato jelo iz tog doba je i karavaj – pogača s maslacem, mlijekom i jajima. 

Od drugih pekarskih proizvoda spremali su se i kurnik (pirog u obliku kupole s nadjevom od piletine i pirinča), uštipci, kotloma (lisnata lepinja), palačinke, fanjki, šiški (pecivo od zapečenog ribanog testa u obliku češera), levašniki (pecivo s nadjevom od bobičastog voća prženo u ulju), perepiči (korpice od tjesta punjene nadevom) i oreški (slatko pecivo s nadevom).

Veliki uticaj na rusku kuhinju imala je i pravoslavna crkva. Kako je uoči vjerskih praznika bilo preporučljivo izbjegavati meso, mliječne proizvode i jaja, takva se tradicija zadržala i ostalih dana u godini. 

Ruski obrok počinje predjelom ili zakuskom, potom slijedi supa, glavno jelo i desert.

Supe

Supe imaju značajnu ulogu u ruskoj kuhinji. Najpoznatija ruska supa je šči ili supa od kupusa, a za njom slijedi boršč. Majstori kažu da se pravi boršč raspoznaje po tome što u njemu kašika može stajati uspravno. 

Ruske supe mogu se podeliti u sedam velikih grupa: hladne supe koje su bazirane na kvasu, kao što su okroška i botvinja; lagane supe i čorbe koje su bazirane na vodi i povrću, kao što je svekolnik; supe s nudlama, mesom, pečurkama ili mlijekom; supe zasnovane na kupusu od kojih je najpoznatija šči; slano-kisele čorbe bazirane na mesu kao što je soljanka; riblje supe poput uhe i supe od žitarica.

Meso

Rusi vole da pripremaju velike komade mesa u pećnici jer ono tako, između ostalog, bolje zadržava sokove. Najčešće se jede crveno meso: govedina, jagnjetina, ovčetina, svinjetina, perad i divljač. Najpoznatiji ruski mesni specijalitet je govedina stroganoff, jelo s mesom koje je izrezano na rezance. Ništa manje nije poznat ni pileći file pojarski, odrezak od usitnjenog pilećeg filea, hljeba i slatke pavlake, paniran u jajetu i prezlama, pa ispržen na maslacu. Nezaobilazan je i pejmen, napravljen od usitnjenog mesa, savijenog u tanko tijesto od jaja i brašna, s eventualnim dodatkom mlijeka ili vode. Za punjenje se koristi svinjetina, jagnjetina, govedina itd. 

Hljeb i žitarice

Hljeb je sastavni dio bogate ruske trpeze, a mješani hljeb omiljen je među Rusima. Poseban specijalitet je ražani hleb, a mogu se još izdvojiti i liborodinski, rižski, kišinjevski, darnitski, arnautski, orlovski ili slavjanski hljeb, koji se osim po vrsti brašna razlikuju i po dodacima, npr. sjemenkama, korijanderu, melasi, vanili... Najpoznatija ruska peciva su pirozi i piroške, a prave se od kiselog tijesta s raznovrsnim nadjevima.  

Riblji specijaliteti

Rusi jedu mnogo slatkovodnih i morskih riba: grgeč, bakalar, losos, haringe, slanike, srdele i jesetre. Kavijar kao najpopularnije i najdelikatesnije rusko jelo zaslužuje posebno mesto. Uz tartufe, kamenice, guščju paštetu i nezaobilazan šampanjac, kavijar je privilegija najviših slojeva, naravno zbog veoma visokih cijena (posebno jesetre). Ali, ljubitelji kažu da su cijene proporcionalne užitku. 

Mlečni proizvodi

Najpoznatiji i najslavniji ruski mliječni proizvod je kefir, napitak od ukiseljenog punomasnog ili obranog kravljeg mlijeka, u čijem nastajanju važnu ulogu imaju kefirove gljivice. Kefir se najviše konzumira na Kavkazu, gde su ljudi vrlo dugovečni, a tajnu dugovečnosti pripisuju upravo tom napitku. Poznato je i veoma kvalitetno rusko kiselo mlijeko. 

Deserti

Među ruskim poslasticama danas preovladavaju slatki hljebovi, torte, kolači, pite i palačinke. Kisel je najstariji ruski desert, svojevrsni žele od suvog i bobičastog voća, melase i mlijeka. Među tipične ruske deserte spadaju i blini, ruske palačinke iz kvasnog tijesta s pšeničnim i heljdinim brašnom, i gogol mogol, krem od žumanaca, konjaka, šećera, narandžinog likera i limunovog soka. Paška je tradicionalni uskršnjii desert od sviježeg sira, pavlake, jaja, maslaca, korice limuna i narandže i usitnjenih badema, a Rusi se često zaslade i tortom šarlota s piškotama i mliječno-voćnom kremom. 

Očistite svaku prostoriju u vašem domu uz pomoć ovog univerzalnog sredstva.

Limun, limeta i sirće moćni trio za čišćenje vašeg doma.

Recept za sprej za čišćenje

Sastojci:

• 1 bočica sa raspršivačem
• 1 limun
• 1 limeta
• 1 šolja bijelog sirćeta
• 1 šolja vode

Priprema:

Iscjedite jedan limun i limetu, a onda kroz cjediljku uklonite svu pulpu. Cijeđeni sok, sirće i vodu dodajte u bočicu sa raspršivačem i dobro promućkajte.

Naprskajte dobijenu tečnost po površinama koje želite da očistite i ostavite da odstoji nekoliko minuta kako bi se naslage rastvorile, prljavština podigla i površine dezinfikovale. Zatim isperite vodom.

Kako djeluje?

Visok nivo kiselosti limuna, limete i sirćeta pomaže u otpuštanju mineralnih naslaga. Pored toga pomaže u uklanjanju mrlja, poput kafe i čaja, pa je posebno odlično za čišćenje kuhinjskih sudopera.

U vrijeme kada imamo više hrane u frižideru nakon neke kupovine, ali i praznika i proslava, većina ima problem nedovoljnog mjesta za sve namirnice koje moraju da se čuvaju na određenoj temperaturi. Ako i vama treba dodatni prostor, nutricionistkinja Heder Mejklis ima rešenje!

Kuhinjska daska za sječenje može da posluži kao dodatna polica, i na taj način frižider će biti pregledniji te vam ništa od hrane neće propasti.

Dasku možete jednostavno da stavite preko prehrambenih proizvoda koji su obično u pakovanju veće visine, poput mlijeka, jogurta i na nju staviti one u manjim pakovanjima.

Nutricionistkinja ima još jedno pravilo – da na “lažnu” policu stavljate proizvode koji imaju kratak rok trajanja, ostatke hrane, voće, jogurt, kako bi ih što pre potrošila.

Ovaj trik vam može pomoći i da se bolje organizujete ako osmišljanje dnevnog menija, pa na dasku možete da stavite proizvode koje želite da koristite tog dana.

Svako ko je jednom probao grčku kuhinju, zauvijek će se sjećati tipičnog ukusa koji vas bukvalno tjera da „poližite prste“.

Ali ukus hrane u Grčkoj ne bi bio isti bez nekih tipičnih začina za grčku kuhinju.

Origano

Ovaj jedinstveni aromatični začin možete pronaći svuda u prodavnicama, na pijacama, u kafanama, u kućama, u bašti i u prelijepim saksijama i loncima na terasama. Svjež ili sušen, origano daje specifičan ukus grčkim jelima, poboljšavajući i otkrivajući harmoničan ukus proizvoda u jelu. Iako je začin tipičan za grčke salate, pice, variva, meso, marinade, u stvari ga Grci dodaju gotovo svuda. Zato origano možete pronaći kao prilično netipičan dodatak pomfritu, na primer. A ukus će vas prijatno iznenaditi.

Ruzmarin

Ova jaka i izuzetno posebna aroma vrlo je često prisutna u grčkim jelima. Jagnjetina, krompir, ukusne pogače, masline prelijepog ukusa najčešća su jela pripremljena sa ruzmarinom u Grčkoj.

Bosiljak

Bezbrojne vrste bosiljka koje rastu i koriste se kao začin u Grčkoj široko se koriste u lokalnoj kuhinji. Sviježi listovi daju jedinstveni ukus bilo kojoj salati, pa čak i samo nekoliko njegovih zelenih komadića u potpunosti mijenjaju ukus. Zbog tople klime tokom većeg dijela godine, pa čak i tokom cijele godine, pristup svežem bosiljku je izuzetno lak, pa se omiljeni grčki začin u ovoj verziji koristi više nego sušeni.

Mirođija

Naročito se poštuje u grčkoj kuhinji, gdje se koristi ne samo kao začin već i kao ljekovito bilje. Vjeruje se da onome ko je konzumira donosi zdravlje, snagu i dugovečnost. Dakle, obilje mirođije u nekim jelima može samo da vas obraduje. Najčešće se dodaje grčkim supama, namazima, salatama, sosevima, ribi, kao začin za škampe, školjke i sve druge plodove mora.

Lovorov list

U Grčkoj ima mnogo širu primenu i posebno se poštuje. Koristi se u mnogim jelima, uključujući čorbe sa mesom, krompir – pripremljen na razne načine, ribu na grčki način, za marinade, posne čorbe i još mnogo toga.

Šta se dogodi u tijelu ako popijete samo jednu čašu vode dnevno?

Dnevno se preporučuje šest do osam čaša vode, ali to zavisi i od opšteg zdravlja, klimi u kojoj živimo i količini fizičke aktivnosti.

Dovoljna hidratacija, između ostalog, održava normalno funkcionisanje mozga i rad crijeva, dok dehidratcija može izazvati razne kratkoročne i dugoročne probleme, a koji su to problemi, pročitajte u nastavku.

1. Mokraća tamne boje
Boja mokraće najbrže će vam otkriti jeste li dehidrirani. Zdrava boja mokraće je blijedožuta ili prozirna. Ako ste dehidrirani, može postati tamnija i zamućenija jer je manje razrijeđena – to je znak da popijete čašu vode.

2. Želja za slatkim
Naročito se javlja u popodnevnim satima, a za slatkim žudimo jer se jetra zbog nedovoljnog unosa vode muči s pretvaranjem glikogena u glukozu (šećer) za krvotok.

3. Glad
Ako i dalje osjećate glad nakon jela, krivac može biti dehidriranost. Umerenu dehidraciju tijelo često krivo tumači kao glad, zbog čega žudimo za još kojim zalogajčićem, a zapravo nam treba čaša vode.

4. Suva usta
Suva ili lepljiva usta jedan su od najlogičnijih znakova dehidracije. Uzrok mogu biti i lijekovi ili starenje, ali u svakom slučaju vrijedi proveriti hoće li voda pomoći u riješavanju problema.

5. Glavobolja
Glavobolje uzrokovane dehidracijom mogu biti različitog intenziteta, od tupe i blage do iscrpljujuće. Ovu bol uzrokuje privremeno smanjenje zapremine mozga usljed gubitka tečnosti. Mozak se zbog toga lagano povuče od lobanje, što izaziva taj nelagodni osećaj. Kada popijete vodu, glavobolja bi tada trebala prestati.

6. Pospanost
Sledeći put kada vas uhvati popodnevna pospanost, uz šoljicu kafe (ako je pijete) svakako uzmite i čašu vode. Osećaj umora uobičajen je znak dehidracije. U britanskoj studiji iz 2015. godine jedan od pet pacijenata pokazivao je simptome koji su mogli biti posledica nedovoljnog unosa vode, uključujući umor.

7. Grčevi u mišićima
U trkačkom svijetu vlada teorija da pijenje velikih količina vode može spriječiti grčeve u mišićima, a neki ljekari veruju da nedostatak vode uveliko smanjuje cirkulaciju krvi bitnu za normalan rad mišića. To onda može uzrokovati grčenje mišića, posebno tokom vježbanja. Studija iz 2015. godine tu je teoriju dovela u pitanje, ali dok se stvari ne razjasne, ne može škoditi popiti dodatnu količinu vode prije vežbanja.

8. Loš zadah
Dehidracija može uzrokovati i halitozu, odnosno zadah iz usta. Dobra je vijest da bi rešenje moglo biti jednostavno: ispijanje vode može podstaknuti stvaranje tečnosti koja će očistiti usnu šupljinu od bakterija koje uzrokuju neugodan zadah.

9. Zatvor
Uzrok zatvora često je vrlo jednostavan – dehidracija. Kada u organizmu nema dovoljno vode, debelo crevo uzeće vodu iz stolice, što će otežati obavljanje velike nužde.

10. Suva koža
Nekad je teško raspoznati razliku između dehidrirane kože, što se može riješiti s dovoljnim unosom vode, i suve kože, što je tip kože. Suva koža obično zateže, svrbi i iritirana je. Dehidrirana je koža, s druge strane, bez sjaja, zategnuta i često se peruta. Bez obzira na to bila vaša koža dehidrirana ili prirodno suva, čaša vode dobar je izbor u oba slučaja.

11. Loša koncentracija
Dehidracija nema samo fizičke simptome. Ponekad i blaga dehidracija može biti dovoljna da oteža koncentraciju i za jednostavne zadatke. To ne znači smanjenje mentalnih sposobnosti, ali zbog dehidriranosti ti zadaci mogu se percipirati težima, kao i nastojanje da se zadrži fokusiranost. To pak može izazvati osećaj razdražljivosti, a kada se počnete osjećati tako, znate što vam je činiti – popijte čašu vode.

Limun je izuzetno korisno i ukusno citrusno voće, koje ima sposobnost da čisti organizam, da ga održava svežim, umiruje i dezinfikuje. Prema mišljenju mnogih, limun je moćan imunostimulator i preporučuje se da se konzumira kao preventivno sredstvo, naročito u sezoni gripa.

Kao što je poznato, limun sadrži vitamin C, ali je pored toga bogat vitaminom B, koji sa svoje strane olakšava prijem šećera, čuva od oboljenja srca i krvnih sudova i pomaže psihičkoj ravnoteži.

Limun posebno cijene osobe koje imaju namjeru da skinu neki višak kilograma. Sveopšte je poznato da limun poseduje neosporne kvalitete u dijetama, ali manjina zna da se on može uspešno koristiti i kod problema sa reumom, alergijskim reakcijama i kod upale bešike i mokraćnih puteva.

Nema ograničenja što se tiče broja limuna koje možete pojesti dnevno. Ipak, preporučujemo vam da taj broj ne prelazi 5, jer limun ima osobinu da nadražuje sluzokožu želuca i može da prouzrokuje probleme sa stomakom.

Treba da napomenemo, da ne možete odjednom pojesti 5 limuna ili da popijete njihov sok. To treba da bude postepeno. Dobro je da započnete sa 2 limuna dnevno i da na svaka dva dana dodajete količinu za pola limuna. Prema želji, limun možete da koristite sa šećerom ili medom.